Učitavam...
Mara Matočec je bila ..
Mara Matočec je poznata kao spisateljica i političarka u Seljačkom pokretu braće Radić. Velika je zagovornica emancipacije i prava žena. Isticala je važnost pismenosti i školovanja. Pisala je za Zagorkin list Hrvatica.
Tko je urednica prvih časopisa za žene, Ženski list i Hrvatica?
Marija Jurić Zagorka je hrvatska književnica i novinarka. Pokrenula je i uređivala Ženski list i Hrvaticu. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena. Najpoznatije književno djelo Marije Jurić Zagorke je Grička vještica.
1927. godine je sagrađena zgrada ..
1927. godine je izgrađena zgrada zagrebačke burze. Međuratno razdoblje je bilo doba procvata hrvatske židovske zajednice. Tijekom tog vremena je velik broj poslovnih i privatnih zgrada u Zagrebu projektirano od strane arhitekata židovskog porijekla.
Zašto siromašni dio narodna nije upisivao djecu u školu?
Siromašni dio naroda nije vidio smisao upisivanja djece u školu, jer su smatrali da će djeca ionako nastaviti raditi na poljoprivredi.
Nastup tamnopute plesačice Josephine Baker naišao je na žestoke kritike:
Nastup tamnopute plesačice Josephine Baker naišao je na žestoke kritike svećenstva te su tijekom nastupa bacili smrdljivu bombu. Josephine Baker je bila proturasistička aktivistica te je okupljala i uzdržavala napuštenu djecu raznih rasa.
U školama je bilo više djevojčica ili dječaka?
Iako su vlasti nastojale povećati pismenost naroda, u školu se nije upisivao velik broj djece. U prosjeku je u školama bilo upisano više dječaka.
Tjelesno kažnjavanje učenika je bilo strogo zabranjeno zakonom?
Tjelesno je kažnjavanje u školama bilo dozvoljeno, a učitelji su najčešće koristili šibu kao sredstvo. Učenike se kažnjavalo šibanjem po dlanovima, klečanjem na koljenima, stajanjem u kutu i dr.
Većina stanovnika sela nosila je odjeću kakvu danas nazivamo ...?
Stanovnici sela su nosili odjeću koju danas nazivamo narodna nošnja. Primjerci narodnih nošnji se čuvaju u etnografskim i zavičajnim muzejima i zbirkama.
Gradovi su uvelike ovisili o selu?
Život seljaka je bio vezan u najvećoj mjeri na sezonske poljoprivredne radove. Gradovi su u velikoj mjeri ovisili upravo o selu, odnosno o opskrbi sa sela i robi koja se kupovala na tržnicama.
Društveni život grada u Kraljevini Jugoslaviji se nije razlikovao od društvenog života na selu?
Društveni život grada se uvelike razlikovao od društvenog života sela. U gradu je bilo više institucija oko kojih se okupljao društveni i kulturni život, kao što su primjerice knjižnice, muzeji, kazališta. Život na selu je bio usmjeren na poljoprivredne radove, vjerske svetkovine i tradicionalne običaje.