Hrvatska u drugoj jugoslavenskoj državi – gospodarski razvoj

Jedna od posebnosti jugoslavenskog komunizma bilo je samoupravljanje koje je zamijenilo šisto državno plansko gospodarstvo. Radnici su birali predstavnike u radničke savjete preko kojih su mogli sudjelovati u upravljaju poduzećima.

Zbog manjka hrane u Jugoslaviji od 1945. do 1952. godine uvedeno je racioniranje - ograničenje količina osnovnih potrepština koje građani smiju nabaviti.

KPJ je 1946. godine nacionalizacijom ukinuo privatno vlasništvo nad tvrtkama i nekretninama. Uvedeno je i plansko gospodarstvo prema uzoru na SSSR.

Iako se u Jugoslaviji živjelo bolje nego u drugim socijalističkim (komunističkim) državama, ipak je bilo lošije nego u bogatim državama Zapadnog bloka. Zato je mnog ljudi išlo raditi u druge države, najviše u Zapdnu Njemačku.

Jugoslavija je posjetiteljima iz inozemstva dopuštala slobodan ulazak u zemlju i tako poticala razvoj turzima, posebno na jadranskoj obali.

Kolektivizacija je postupak prenošenja svih zemljišnih posjeda u državno vlasništvo. Seljaci su bili prisiljeni raditi za državne zadruge.

Jedna od posebnosti jugoslavenskog komunizma bilo je samoupravljanje koje je zamijenilo šisto državno plansko gospodarstvo. Radnici su birali predstavnike u radničke savjete preko kojih su mogli sudjelovati u upravljaju poduzećima.

Na području Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu poginulo je oko milijun ljudi, a velik je broj ranjen.

Komunistički dužnosnici s obiteljima živjeli su znatno bolje od jugoslavenskog prosjeka. Činili sz tzv. sloj crvene buržoazije.

Pad vrijednosti novca se naziva inflacija. U 80-im godinama XX. stoljeća Jugoslaviju je zahvatila gospodarska kriza i inflacija je dosegnula vrhunac 1989. godine.