Hrvatska potkraj 19. stoljeća

Austro-ugarski kralj Franjo Josip I. je redovito zaobilazio sve dijelove monarhije. U Hrvatskoj nije bio od 1861. god. No došao je na otvorenja nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, 1895. god. Veliki broj hrvatskih studenata je iskoristio tu priliku kako bi izrazili nezadovoljstvo s vladom bana Khuen-Hedervaryja. Studenti su palili mađarske zastave.

Ivan Mažuranić je nakon ustanka u Bosni i Hercegovini odstupio s vlasti bana, jer je bio nezadovoljan zbog odugovlačenja Beča pri pripajanju Vojne Krajine Hrvatskoj. Mažuranića je 1881. god. naslijedio Ladislav Pejačević. Nakon Pejačevića je došao ban Karoly Khuen-Hedervary.

Khuen-Hedervary je pokušao ugasiti svaki protest protiv mađarizacije Hrvatske. Zabranio je protivničke skupove te je poslao vojsku da ugasi prosvjede. 1903. god. u Zagrebu je došlo do velikog prosvjeda protiv Khuen-Hedervaryja. Nositelji prosvjeda su bili seljaci. Vojska je pucala na prosvjednike koje su skidali i palili mađarske zastave. Khuen-Hedervary je osnovao posebne sudove protiv prosvjednika, no stanje se tek normaliziralo kada je on napustio Hrvatsku.

U lipnju 1903. godine je ban Khuen-Hedervary odstupio s banskog položaja.

Car Franjo Josip je 1895. godine došao u Zagreb na otvorenje nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta. Dočekali su ga protumađarski prosvjedi.

Khuen-Hedervary je pokušao ugasiti svaki protest protiv mađarizacije Hrvatske. Zabranio je protivničke skupove te je poslao vojsku da ugasi prosvjede. 1903. god. u Zagrebu je došlo do velikog prosvjeda protiv Khuen-Hedervaryja. Nositelji prosvjeda su bili seljaci. Vojska je pucala na prosvjednike koje su skidali i palili mađarske zastave. Khuen-Hedervary je osnovao posebne sudove protiv prosvjednika, no stanje se tek normaliziralo kada je on napustio Hrvatsku.

Novim banom u Hrvatskoj nakon odstupanja Pejačevića imenovan je na prijedlog mađarske vlade Karoly Khuen-Hedervary. Hedervary je pridobio dio zastupnika dajući im činovničke položaje, a s druge strane su mu i srpski političari dali podršku što je pogoršalo hrvatsko-srpske odnose. Hedervariju je to i bilo u interesu - svađa između Narodnjaka i Pravaša jer su te podjele i svađe dovele do osnivanja novih malih stranaka, koji nisu imale utjecaja u saboru radi malog broja birača.

Khuen-Hedervary je pokušao ugasiti svaki protest protiv mađarizacije Hrvatske. Zabranio je protivničke skupove i poslao je vojsku da gasi prosvjede. 1903. god. u Zagrebu je došlo do velikog prosvjeda protiv Khuen-Hedervaryja. Nositelji prosvjeda su bili seljaci. Vojska je pucala na prosvjednike koji su skidali i palili mađarske zastave. Khuen-Hedervary je osnovao posebne sudove protiv prosvjednika, no stanje se normaliziralo tek kada je on napustio Hrvatsku.

Novim banom u Hrvatskoj nakon odstupanja Pejačevića imenovan je na prijedlog mađarske vlade Karoly Khuen-Hedervary.

Nakon odstupanja bana Ivana Mažuranića novi ban je postao Ladislav Pejačević. Pejačević je uveo mađarski jezik u Hrvatskoj kao službeni jezik u upravi, pošti i željeznici. Iako to hrvatska-ugarska nagodba nije predviđala. Na zgradama uprave postavljeni su dvojezični grbovi na mađararskom i hrvatskom jeziku, što je izazvao veliko nezadovoljstvo u Hrvatskoj. U nekim gradovima su građani skidali i uništavali te dvojezične grbove. Pejačević je odstupio, te su na mjestu dvojezičnih grbova postavljeni grbovi bez natpisa.

Car Franjo Josip je 1895. godine došao u Zagreb na otvorenje nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta. Dočekali su ga protumađarski prosvjedi.

Austro-ugarski kralj Franjo Josip I. je redovito zaobilazio sve dijelove monarhije. U Hrvatskoj nije bio od 1861. god. No došao je na otvorenja nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, 1895. god. Veliki broj hrvatskih studenata je iskoristio tu priliku kako bi izrazili nezadovoljstvo s vladom bana Khuen-Hedervaryja. Studenti su palili mađarske zastave.

U proljeće 1903. godine je buknulo nezadovoljstvo banovanjem Khuena-Hedervarya. Zbog nemira u Hrvatskoj ga je vladar povukao s banskog položaja.

U Zaprešiću pokraj Zagreba u protumađaskim prosvjedima je ubijen jedan seljak što je bio povod za širenje prosvjeda po cijeloj Hrvatskoj.

Austro-ugarski kralj Franjo Josip I. je redovito zaobilazio sve dijelove monarhije. U Hrvatskoj nije bio od 1861. god. No došao je na otvorenja nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, 1895. god. Veliki broj hrvatskih studenata je iskoristio tu priliku kako bi izrazili nezadovoljstvo s vladom bana Khuen-Hedervaryja. Studenti su palili mađarske zastave.

Koje godine je za novog bana određen Grof Karoly Khuen-Hedervary je određen za novog bana 1883. godine.