Učitavam...
Razvoj pisma i znanosti na Starom Istoku

Razvoj pisma i znanosti na Starom Istoku

Alfatec

O kojem sumerskom kralju imamo sačuvan Ep?

Prikaži odgovor

Imamo sačuvan sumerski Ep o kralju Gilgamešu, kralju grada države Uruka koji je živio oko 2600. g. pr. Krista. Ep je pronađen u knjižnici kralja Asurbanipala u asirskom gradu Ninivi.

Vrati na pitanje

Kada je izumljeno prvo pismo?

Prikaži odgovor

Klinasto pismo je izumljeno u Mezopotamiji oko 3500. g. pr. Krista. Znakovi su bili nalik na klinove i zato se naziva klinasto pismo. Znakovi su se upisivali u svježu glinu i svaki znak je imao značenje.

Vrati na pitanje

Gdje raste papirus?

Prikaži odgovor
Podloga za pisanje hijeroglifima izrađivala se od močvarne biljke papirus koja je rasla uz rijeku Nil. Na papirusu se pisalo zašiljenom trskom ili kistom, koji su se umakali u tintu.
Vrati na pitanje

Koje je pismo nastalo pojednostavljivanjem hijeroglifa?

Prikaži odgovor
U III. tisućljeću pr. Krista pojednostavljanjem hijeroglifa nastalo je hijeratsko pismo. Upotrebljavalo se u pisanju poslovnih dokumenata na papirusu i koži.
Vrati na pitanje

S koliko godina su u starom Egiptu dječaci kretali u školu?

Prikaži odgovor
Dječaci u starom Egiptu su kretali u školu s četiri godine. Djevojčice su učile kod kuće od svojih roditelja ili privatnog učitelja.
Vrati na pitanje

U kojem stoljeću prije Krista se počelo upotrebljavati demotsko ili narodno pismo, najednostavniji oblik egipatskog pisma?

Prikaži odgovor
Od IV. st. pr. Krista počelo se upotrebljavati demotsko ili narodno pismo. To je bio najjednostavniji oblik egipatskog pisma kako bi se brže zapisivalo u različitim situacijama svakidašnjeg života.
Vrati na pitanje

Koji narod se koristio hebrejskim jezikom i pismom?

Prikaži odgovor
Židovi su koristili herejski jezik i pismo. Hebrejsko pismo se sastojalo od 22 slova, a potjecalo je od feničkog pisma.
Vrati na pitanje

U kojem su stoljeću feničani razvili pismo?

Prikaži odgovor
Feničani su razvili alfabet, prvo glasovno pismo na svijetu, u XV. st. pr. Krista u Feniciji. Imalo je 22 slova i to samo suglasnike.
Vrati na pitanje

Kako su Grci nazivali egipatske svećenike i obrazovane ljude?

Prikaži odgovor
Grci su egipatske svećenike i obrazovane ljude nazivali filozofima, ljudima koji znaju mnogo o životu, svijetu i teže mudrosti.
Vrati na pitanje

Egipatsko računanje vremena je bilo vezano uz:

Prikaži odgovor
Egipatsko računanje vremena bilo je vezano uz poplavu Nila te su zbog toga godinu dijelili na tri doba: doba poplave, doba sjetve i doba žetve.
Vrati na pitanje

Postupak mumificiranja svjedoči da su Egipćani poznavali...

Prikaži odgovor
Egipćani su poznavali anatomiju, o čemu svjedoči postupak mumificiranja tijela preminulih.
Vrati na pitanje

Na poznatom kamenu iz Rosette urezan je isti tekst na koliko pisama?

Prikaži odgovor
Ploča iz Rosette je pronađena 1799. godine tijekom Napoleonove ekspedicije u Egipat. Na ploči je urezan isti tekst na tri pisma - hijeroglifskom, demotskom i grčkom.
Vrati na pitanje

Koliko znakova je imalo najrazvijenije klinasto pismo?

Prikaži odgovor
Najrazvijenije klinasto pismo potječe iz oko 1500. g. pr. Krista i koristili su ga stanovnici grada države Ugarita. Njihovo pismo se sastojalo od 30 znakova.
Vrati na pitanje

Koje godine je izumljeno klinasto pismo?

Prikaži odgovor

Klinasto pismo je izumljeno u Mezopotamiji oko 3500. g. pr. Krista. Znakovi su se upisivali u svježu glinu i svaki znak je imao značenje.

Vrati na pitanje

Koje je pismo zamijenilo fenički alfabet?

Prikaži odgovor
U Feniciji je fenički alfabet prestao upotrebljavati u I. st. pr. Krista. Zamijenilo ga je aramejsko pismo. U feničkim kolonijama su u II. st. preuzeli grčko pismo.
Vrati na pitanje

Tko je osnovao biblioteku u Aleksandriji?

Prikaži odgovor
Biblioteku u Aleksandriji je osnovao u III. st. pr. Krista faraon Ptolomej I. Soter. U njoj je bilo oko 700 000 svitaka od papirusa s djelima tadašnje svjetske književnosti i znanosti.
Vrati na pitanje

Od koliko slova se sastojalo hebrejsko pismo?

Prikaži odgovor
Hebrejsko pismo se sastojalo od 22 slova, a potjecalo je od feničkog pisma.
Vrati na pitanje

Koje je najstarije glasovno pismo?

Prikaži odgovor

Feničani su razvili alfabet, prvo glasovno pismo na svijetu, u 15. st. pr. Krista u Feniciji. Imalo je 22 slova i to samo suglasnike.

Vrati na pitanje

Koliko djela je bilo u biblioteku u Aleksandriji?

Prikaži odgovor
Biblioteku u Aleksandriji je osnovao u III. st. pr. Krista faraon Ptolomej I. Soter. U njoj je bilo oko 700 000 svitaka od papirusa s djelima tadašnje svjetske književnosti i znanosti.
Vrati na pitanje

Koji narod je prvi pisao klinastim pismom?

Prikaži odgovor
Sumerani su prvi pisali klinastim pismom, a od njih su ga preuzeli drugi narodi.
Vrati na pitanje

Aramejsko pismo se zadržalo do II. st. u feničkim kolonijama, kada ga je zamijenilo:

Prikaži odgovor
U Feniciji je fenički alfabet prestao upotrebljavati u I. st. pr. Krista. Zamijenilo ga je aramejsko pismo. U feničkim kolonijama su u II. st. preuzeli grčko pismo.
Vrati na pitanje

Koliko slova je imao fenički alfabet?

Prikaži odgovor
Fenički alfabet je imao 22 slova i to samo suglasnike, a pisalo se s desna nalijevo.
Vrati na pitanje

Što je služilo kao podloga za pisanje klinastog pisma?

Prikaži odgovor
Pisaljka za klinasto pismo je bila napravljena od zašiljenog štapića trske. Pisalo se na pločicama od svježe gline koje bi se kasnije sušile na suncu ili pekle.
Vrati na pitanje

Iz kojeg asirskog grada potječe najpoznatija biblioteka glinenih pločica ispisanih klinastim pismom?

Prikaži odgovor

Najpoznatija biblioteka glinenih pločica ispisanih klinastim pismom potječe iz asirskog grada Ninive. Knjižnicu je kao svoj arhiv dao sagraditi kralj Asurbanipal. Sačuvano je oko 25 000 glinenih pločica, a na njima su zapisivani međunarodni ugovori, dokumenti i književna djela.

Vrati na pitanje

U kojem gradu je gradu bila najpoznatija egipatska biblioteka?

Prikaži odgovor
Biblioteku u Aleksandriji je osnovao u III. st. pr. Krista faraon Ptolomej I. Soter. U njoj je bilo oko 700 000 svitaka od papirusa s djelima tadašnje svjetske književnosti i znanosti.
Vrati na pitanje

Naziv alfabet dolazi iz kojeg jezika?

Prikaži odgovor
Naziv alfabet dolazi iz grčkog jezika, gdje sva slova imaju imena, a prva dva u nizu su alfa i beta.
Vrati na pitanje

Što je služilo kao pisaljka za klinasto pismo?

Prikaži odgovor

Pisaljka za klinasto pismo je bila napravljena od zašiljenog štapića trske koja je na vrhu imala oblik klina. Pisalo se na pločicama od svježe gline koje bi se kasnije sušile na suncu ili pekle.

Vrati na pitanje

Zapisivanje viškova žita i stoke, poreza i mjerenja zemlje nakon poplava u starom Egiptu obavljali su:

Prikaži odgovor
Pisari su zapisivali viškove žita i stoke, mjerenja zemlje nakon poplave i poreze. Zbog svoje pismenosti bili su jako ugledni i cijenjeni u društvu.
Vrati na pitanje

Jean-Francois Champollion je bio francuski istraživač i...

Prikaži odgovor
Jean-Francois Champollion bio je francuski istraživač i egiptolog. Uspio je 1822. dešifrirati hijeroglife pomoću kamena iz Rosette pronađenog 1799. godine.
Vrati na pitanje

Koje pismo se uz hijeroglife i demotsko nalazi još na poznatom kamenu iz Rosette?

Prikaži odgovor
Ploča iz Rosette je pronađena 1799. godine tijekom Napoleonove ekspedicije u Egipat. Na ploči je urezan isti tekst na tri pisma - hijeroglifskom, demotskom i grčkom.
Vrati na pitanje

Tko je \"Narod knjige\"?

Prikaži odgovor
Biblos na grčkom jeziku znači \"knjiga\". Odatle potječe izreka da su Židovi narod knjige (njihovi sveti spisi čine polovicu Biblije - Starog zavjeta).
Vrati na pitanje

Kako se zvala biljka koja je rasla uz rijeku Nil, a koja je služila kao podloga za pisanje hijeroglifa?

Prikaži odgovor
Podloga za pisanje hijeroglifima izrađivala se od močvarne biljke papirus koja je rasla uz rijeku Nil. Na papirusu se pisalo zašiljenom trskom ili kistom, koji su se umakali u tintu.
Vrati na pitanje

Što znači biblos na grčkom jeziku?

Prikaži odgovor
Biblos na grčkom jeziku znači \"knjiga\". Odatle potječe izreka da su Židovi narod knjige (njihovi sveti spisi čine polovicu Biblije - Starog zavjeta).
Vrati na pitanje

Što se koristilo kao podloga za pisanje hijeroglifima?

Prikaži odgovor
Podloga za pisanje hijeroglifima izrađivala se od močvarne biljke papirus koja je rasla uz rijeku Nil. Na papirusu se pisalo zašiljenom trskom ili kistom, koji su se umakali u tintu.
Vrati na pitanje

Čime su se većinom bavili Feničani?

Prikaži odgovor
Znanstvenici smatraju da su se Feničani pretežno bavili trgovinom.
Vrati na pitanje

Koji je naziv za egipatsko pismo čiji naziv potječe od grčke riječi koja znači sveti znakovi?

Prikaži odgovor
Hijeroglifi su naziv za egipatsko pismo čiji naziv potječe od grčke riječi koja znači sveti znakovi. Nazvani su svetima jer su prvi tekstovi imali vjerska obilježja. Hijeroglifi su najpoznatije slikovno pismo na svijetu.
Vrati na pitanje

Kako su se zvali stupovi na koje je babilonski kralj Hamurabi dao zapisati zakone?

Prikaži odgovor

Babilonski kralj Hamurabi je dao zapisati zakone na kamene stupove zvane stele. Stele su postavljene diljem Babilonije kako bi svima bile vidljive.

Vrati na pitanje

Najstariji oblik pisma je:

Prikaži odgovor
Najstariji oblik pisma je slikovno. Čini ga niz jednostavnih slika koje označuju predmete, stvari, pojave i događaje.
Vrati na pitanje

Kako nazivamo sustav znakova koji služe za zapisivanje onoga što je izgovoreno nekim jezikom?

Prikaži odgovor
Pismo je sustav znakova koji služe za zapisivanje onoga što je izgovoreno nekim jezikom. Pismom se zapisuju i tako čuvaju tekstovi svakakvih vrsta.
Vrati na pitanje

U kojem stoljeću prije Krista su Feničani razvili alfabet?

Prikaži odgovor
Feničani su razvili alfabet, prvo glasovno pismo na svijetu, u XV. st. pr. Krista u Feniciji. Imalo je 22 slova i to samo suglasnike.
Vrati na pitanje

U kojem stoljeću prije Krista se u Feniciji prestao upotrebljavati fenički alfabet?

Prikaži odgovor
U Feniciji se fenički alfabet prestao upotrebljavati u I. st. pr. Krista. Zamijenilo ga je aramejsko pismo. U feničkim kolonijama su u II. st. preuzeli grčko pismo.
Vrati na pitanje

Kako se nazivaju duguljaste pločice koje su okruživale imena faraona na pisanim pločama za koje se vjerovalo da imaju posebnu zaštitu?

Prikaži odgovor
Duguljaste pločice koje su okruživale imena faraona na pisanim pločama za koje se vjerovalo da imaju posebnu zaštitu se nazivaju kartuše.
Vrati na pitanje

Demotsko ili...

Prikaži odgovor
Od IV. st. pr. Krista počelo se upotrebljavati demotsko ili narodno pismo. To je bio najjednostavniji oblik egipatskog pisma kako bi se brže zapisivalo u različitim situacijama svakidašnjeg života.
Vrati na pitanje

Stanovnici kojeg otoka u Sredozemlju su razvili vlastito hijeroglifsko, slikovno pismo koje do danas nije odgonetnuto?

Prikaži odgovor
Stanovnici otoka Krete, su u II. tisućljeću pr. Krista, razvili vlastito slikovno pismo koje nije odgonetnuto.
Vrati na pitanje

Uz astronomiju, Egipćani su razvili i arhikteturu, matematiku, teologiju i...

Prikaži odgovor
Uz astronomiju, Egipćani su razvili i arhikteturu, matematiku, teologiju, medicinu i anatomiju.
Vrati na pitanje

Koje pismo je zamijenilo fenički alfabet?

Prikaži odgovor
U Feniciji se fenički alfabet prestao upotrebljavati u I. st. pr. Krista. Zamijenilo ga je aramejsko pismo. U feničkim kolonijama su u II. st. preuzeli grčko pismo.
Vrati na pitanje

U kojem stoljeću je dešifrirano klinasto pismo?

Prikaži odgovor
Klinasto pismo su u XIX. st. dešifrirali znanstvenici Georg Friedrich Grotefend, Henrz Creswicke Rawlinson i Edward Hincks.
Vrati na pitanje

Naziv Hijeroglifi potječe od grčke riječi koja znači:

Prikaži odgovor
Hijeroglifi su naziv za egipatsko pismo čiji naziv potječe od grčke riječi koja znači sveti znakovi. Nazvani su svetima jer su prvi tekstovi imali vjerska obilježja. Hijeroglifi su najpoznatije slikovno pismo na svijetu.
Vrati na pitanje

Koje pismo je izumljeno u Mezopotamiji?

Prikaži odgovor
Klinasto pismo je izumljeno u Mezopotamiji oko 3500. g. pr. Krista. Znakovi su se upisivali u meku glinu i svaki znak je imao značenje.
Vrati na pitanje

U Egiptu i Mezopotamiji učitelji su bili:

Prikaži odgovor
U Egiptu i Mezopotamiji učitelji su bili svećenici. Oni su bili najobrazovaniji i najcjenjeniji ljudi u društvu.
Vrati na pitanje

Koji je najjednostavniji oblik egipatskog pisma?

Prikaži odgovor
Od IV. st. pr. Krista počelo se upotrebljavati demotsko ili narodno pismo. To je bio najjednostavniji oblik egipatskog pisma kako bi se brže zapisivalo u različitim situacijama svakidašnjeg života.
Vrati na pitanje

Stanovnici kojeg grada države su se koristili najrazvijenijim klinastim pismom?

Prikaži odgovor
Najrazvijenije klinasto pismo potječe iz oko 1500. g. pr. Krista i koristili su ga stanovnici grada države Ugarita. Njihovo pismo se sastojalo od 30 znakova.
Vrati na pitanje

Koje pismo je nastalo u III. tisućljeću prije Krista pojednostavljanjem hijeroglifa?

Prikaži odgovor
U III. tisućljeću pr. Krista pojednostavljanjem hijeroglifa nastalo je hijeratsko pismo. Upotrebljavalo se u pisanju poslovnih dokumenata na papirusu i koži.
Vrati na pitanje

Tko je tumačio volju bogova kroz pismo u Egiptu?

Prikaži odgovor
Svećenici u Egiptu su zapisivali, a zatim time tumačili volju bogova.
Vrati na pitanje

Na koliko godišnjih doba su stari egipćani dijelili godinu?

Prikaži odgovor
Egipatsko računanje vremena bilo je vezano uz poplavu Nila te su zbog toga godinu dijelili na tri doba: doba poplave, doba sjetve i doba žetve.
Vrati na pitanje

Koje je najpoznatije slikovno pismo?

Prikaži odgovor
Hijeroglifi su naziv za egipatsko pismo čiji naziv potječe od grčke riječi koja znači sveti znakovi. Hijeroglifi su najpoznatije slikovno pismo na svijetu.
Vrati na pitanje

Pomoću koje zvijezde su stari egipćani znali odrediti točan dan poplave Nila?

Prikaži odgovor
Egipćani su bili vrsni astronomi te su pomoću položaja zvijezde Sirius znali pdrediti točan dan poplave Nila.
Vrati na pitanje

Koje godine je pronađena ploča iz Rosette?

Prikaži odgovor
Ploča iz Rosette je pronađena 1799. godine tijekom Napoleonove ekspedicije u Egipat. Na ploči je urezan isti tekst na tri pisma - hijeroglifskom, demotskom i grčkom.
Vrati na pitanje

Prvi početci pismenosti javljaju se polovicom kojeg tisućljeća prije Krista?

Prikaži odgovor

Početke pismenosti možemo pronaći oko polovice 4. tisućljeća pr. Krista u Mezopotamiji.

Vrati na pitanje

Što je sarkofag?

Prikaži odgovor
Sarkofag je pogrebni sanduk, načinjen od raznih materijala i bogato ukrašen. Ujedno je služio i kao nadgrobni spomenik.
Vrati na pitanje